Vozačke sposobnosti čoveka umnogome doprinose imidžu te osobe u društvu. Kada neko dobro vozi to znači da je manja opasnost za sebe i druge učesnike u saobraćaju. S obzirom da je saobraćaj jedna velika kohabitacija mnoštva vozača, i te kako je bitno da što manje ugrožavamo jedni druge.

Zbog opšte bezbednosti (a i malo zbog Vašeg imidža), pripremili smo savete za sve vozače, kako za one koji su skoro položili vozački ispit, tako i za veterane.

Podesite sedište za pravilno sedenje

Dosta vozača na ovo ni ne obraća pažnju, već se nameštaju mahinalno. Iako Vam treba biti udobno u vožnji, najbitnije je sedeti pravilno, jer se zbog previše udobnosti možete i previše opustiti, a i može Vam smetati oko preglednosti i upravljanja vozilom.

Naime, vrlo je bitno sedište namestiti tako da su Vam leđa prava dok sedite, ali se i dalje navaljujete na naslon sedišta, a da sve vreme možete dohvatiti volan ispruženim rukama. Takođe, kolena treba da budu u optimalnom položaju (ugao u kolenima treba da bude oko 90 stepeni). Visina sedišta treba da je što niža (zbog osećaja centra ravnoteže vozila), međutim treba i da daje optimalan pregled dešavanja ispred.
Bitno je zapaziti da smo svi različite građe, te da ne postoji optimalno podešavanje sedišta. Pre nego što krenete u vožnju, ukoliko niste do sada, posvetite malo vremena proveravajući kakvo vam podešavanje najviše odgovara.

vozilo propisno udaljeno od očiju posmatrača

Uvek smatrajte da su svi oko Vas nesigurni

Naime, ako ste se makar jednom provozali automobilom, jasno vam je da oko Vas ima još puno učesnika u saobraćaju i da oni donose, ponekad, vrlo bizarne odluke. S druge strane ima i puno dobrih vozača, međutim, dok sedite za svojim volanom nikako ne možete biti sigurni u kvalitet drugih vozača.

Ovo znači da treba stalno biti na oprezu, čak i kada su svi zakoni na Vašoj strani i vozite sasvim po propisima. Na primer, nikada ne možete biti 100% sigurni da pri Vašem prolasku na zeleno neće izleteti neko koga je baš briga što prolazi na crveno. Preporučuje se tzv. „pasivna“ vožnja – vožnja bez žurbe i nervoze. Takođe, pokušajte predvideti situacije koje Vam se mogu desiti kako biste mogli pravovremeno reagovati.
Naravno, ovo ne znači da treba biti konstantno uplašen za volanom, već bi veći oprez trebalo da dovede do većeg samopouzdanja.

Održavajte pravilnu distancu između vozila

Veoma bitan deo gorepomenute „pasivne“ vožnje. Sigurno ste primetili do sada da Vam se neki vozači „lepe“ za zadnji deo vozila i nabijaju u takozvani „mrtvi ugao“ – deo iza vozila gde je nemoguće imati bilo kakvu preglednost (doduše, ne i sa najnovijim modelima automobila koji imaju kameru u zadnjem braniku).

I sigurno Vas je to poprilično nerviralo.

„Lepljenje“ za vozilo ispred Vas onemogućava da pravovremeno reagujete na (nagle) promene u kretanju vozila. Naravno, odstojanje između vozila zavisi od mnogo faktora kao što su brzina kretanja, uslovi na putu, vidljivost, gustina saobraćaja, ali neko pravilo kojeg se pridržavaju iskusni vozači je da treba brzinu kretanja podeliti sa dva i onda pretvoriti u metre (npr., ako idete 60 km/h, treba držati odstojanje od 30m).

pravilno držanje ruku na volanu

Ruke prate oči

Ovo naročito važi za kritične situacije u kojima je potrebna brza reakcija, osim što je jedan od fundamentalnih načina funkcionisanja ljudskog tela. Ukoliko se nađete u situaciji gde Vam preti opasnost, najbitnije je pogledom tražiti izlaz. Ukoliko se fokusirate na izvor opasnosti, ruke će Vam same krenuti ka njemu.

Razmišljajte unapred

Ovo smo već pomenuli kod drugog saveta, međutim, nije loše izdvojiti ovo kao poseban savet. Osim što treba da budete svesni svih stvari koje se dešavaju oko Vas, obavezno obratite pažnju i na saobraćajne znake, jer Vam oni daju uvid u to šta Vas čeka neposredno ispred. Koristite te informacije kako biste se lepo pripremili za skretanje, prestrojavanje, preticanje, kočenje, itd.

vožnja u veoma lošim uslovima

Vožnja u lošim uslovima

Loše vremenske prilike nikako ne idu u korist novim vozačima, naročito jer se u auto-školama retko vrši obuka po snegu, kiši i sličnim uslovima. Međutim, i tu ima par korisnih saveta:

Magla

Kako smanjuje vidljivost, obavezno uključiti i prednje i zadnje maglenke (prednje da biste Vi videli, zadnje da bi videli Vas). Treba voziti sporije nego inače (možete spustiti brzinu i do 20 km/h u odnosu na uobičajenu) i veoma oprezno. Takođe, ukoliko imate mogućnosti, pratite nekog ko ide ispred Vas, naravno, i dalje poštujući pravila o bezbednom odstojanju.

Kiša

Kiša uzrokuje klizav kolovoz, te treba voziti pažljivije. Točkovi ne prijanjaju dobro kada je kolovoz vlažan, te kočenje, naročito naglo, obično dovodi do većeg proklizavanja. Za najbezbedniju vožnju po kiši ne treba žuriti, i umesto kočenja smanjivati gas.

Sneg

Sneg i led su najveći bauk novih vozača, a čak i neki iskusniji nisu najsigurniji kad voze u ovim uslovima. Najbitnije je znati da ni ovde nema zaletanja i velikih brzina i da ni po koju cenu nema naglog kočenja, naglog skretanja i bilo kakvih ishitrenih reakcija. Sve to uzrokuje proklizavanje vozila po snegu. Umesto toga, volanom, gasom i kočnicom treba upravljati sa umerenošću i blagošću pokreta. Ukoliko vozilo ima ABS, znajte da će malo više proklizavati, ali ćete takođe i moći kontrolisati to proklizavanje.

Ovo su samo neki od saveta kojima se može poboljšati vožnja. Vaša bezbednost, kao i bezbednost drugih učesnika u saobraćaju je apsolutni prioritet i bitno je znati da dobrom i sigurnom vožnjom najviše doprinosite boljem saobraćaju.

Na kraju, budite svesni činjenice da je u trenutku kada sednete za volan Vaš život u Vašim rukama, ali isto tako možete uticati i na tuđi život.